Općina Doboj Jug prema  broju registrovanih poslovnih subjekata ima jako vitalnu privredu, a iz heterogenosti i disperziranosti privredne strukture proizilazi jedno od njenih vrlo važnih svojstava neophodno za stabilno dugoročno pozicioniranje na tržištu, a to je fleksibilnost.  Registrovano je 1 Javno preduzeće, 5 Javnih ustanova, 94 privatna preduzeća d.o.o i 131 obrt: trgovinske/ugostiteljske/zanatske radnje, poljoprivredne djelatnosti, prevoznici, autoškole, taxi prevoznici i druge samostalne radnje.

Fokus djelovanja lokalne uprave usmjeren je na stvaranje dobre poduzetničke klime radi ubrzanja razvoja izgradnjom odgovarajuće infrastrukture gradeći povoljan ambijent za ulaganja i privređivanje. Razvijeni su partnerski odnosi i osnivano je Udruženje privrednika.

Odlukom Općinskog vijeća, a na osnovu iskazane potrebe privrednika općina je na zemljištu koje je dodjeljeno od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uz rijeku Usoru još 2005.počela sa izgradnjom poslovne zone u Matuzićima. Uz finansijsku pomoć pomenutog ministarstva i sredstvima iz budžeta Općine završena je prva faza i omogućen je da na ovoj površini svoju djelatnost obavljaju firme i to: D.D „DOBOJPUTEVI“, D.O.O „TREND-TEX“, D.D „BOSNAEXPRES“, D.O.O „KAMELIA“, D.O.O „PROVENT“, D.O.O „GORICIANA“, te nekoliko manjih registrovanih poslovnih subjekata. Na  osnaživanju poslovnih zona još uvijek se radi.

U cilju harmonizacije djelovanja ne samo u oblasti privrede već i drugim aspektima društveno-ekonomskog života Odlukom Općinskog vijeća sa Zavodom za prostorno planiranje Zenica i Centrom urbanih ideja Tuzla potpisan je Ugovor o izradi Prostornog plana općine za period 2005.-2020., usvojen je 03.12.2007.i provodi se.

Simptomatična je činjenica da najveće učešće u privrednoj aktivnosti imaju male neproizvodne firme do 10 zaposlenih i vrlo je malo izvozno orjentisanih.

Budući izazov za lokalnu upravu je unaprjeđenje poslovnih infrastruktura koje će omogućiti nove poslovne subjekte i nova radna mjesta jer se već osjeća zasićenost određenim djelatnostima i potrebno je raditi i na privrednoj strukturi općine i usmjeriti je ka proizvodnji i izvozu.

Nezaposlenosti:        

Prema podacima Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, broj nezaposlenih radnika  u decembru 2014.godine u općini Doboj Jug  je 1012, što je za 1,46% manje u odnosu na isti period 2013.godine kada je broj nezaposlenih radnika  bio  1027.

Od ukupno 1012 nezaposlenih lica na evidenciji Službe za zapošljavanje prijavljeno je:

  • VSS- 33
  • VŠS- 0
  • SSS-184
  • NSS -5
  • VKV- 9
  • KV- 440
  • PKV- 22
  • NKV- 319

Izraženo  u %, nezaposlenost prema stručnoj spremi iznosi: VSS 3,26%, VŠS 0%, SSS 18,18%, NSS 0,49%, VKV 0,88%, KV 43,47%, PKV 2,17%, NKV 31,52%.

Sa druge strane broj zaposlenih radnika u dvanaestom mjesecu prošle, 2013. godine iznosio je 940, a u decembru 2014. godine iznosio je 976  što je za 3,83 % više u odnosu na isti period prošle godine. Stopa nezaposlenosti iznosi  49,09 % i povećana je za 1,78 % u odnosu na isti period 2013. godine kada je iznosila 47,31%.

Kapitalna ulaganja:       

Ekonomija općine Doboj Jug pokazuje znakove oporavka i tome u prilog govori i činjenica da se polako budi investicijska aktivnost, registrovana su 3 nova poslovna subjekata, 2 društava za promet i trgovinu i 1 društvo za pružanje usluga.

U prošlgodišnjim majskim poplavama nastradali su i privredni subjekti, te je kroz Program oporavka, sredstvima iz federalnog fonda –pomoć namjenjena saniranju dijela direktnih šteta usljed poplava sa propisanim kriterijima, pravo na sredstva u iznosu od 2.000 KM ostvarilo  24 privredna subjekta.

FIRMA projekt finansiran od  Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) omogućio je bespovratna sredstva za oporavak od poplava u rasponuo od 15.000 do 40.000 KM sa mogućim izuzecima, kako u smislu manjih i većih iznosa. Sa područja naše općine 4 privredna privredna subjekta koristila su sredstva: d.o.o.“SINTEX“ d.o.o „TREND-TEX“, d.o.o „ENI-EM“ i d.o.o „PROVENT“.

Direktnu štetu imalo je ukupno 91 privredni subjekat. Na osnovu zbirnog pregleda šteta po vrstama materijalnih dobara za 91 privredni subjekat prijavljena je direktna šteta u iznosu od 10.044.345,00 KM, a indirektana 1.262.092,00 KM.